Kako biti dobar poslodavac
Ako nešto ne znaš raditi, prepusti to onome tko zna !
GODIŠNJI ODMORI
Bliži se nova godina u kojoj će radnici zaposleni kod privatnih poslodavaca, obrtnika i poduzetnika ostvariti pravo na godišnji odmor. Iako godišnji odmor za novu 2022. godinu tek slijedi za nekoliko mjeseci, mnogi radnici nisu ostvarili to pravo stečeno u godini koja je na izmaku. Često se događa da poslodavci nemaju vremena za praćenje zakonske osnove i donošenja pisanih odluka za sve svoje zaposlenike kao ni vremena za zakonito određivanje rasporeda godišnjih odmora radnika. Knjigovodstveni servisi osim obračuna plaća, bolovanja, poreza i vođenja briga oko računa, nisu obvezni odrađivati ovu uslugu za svoje klijente te često ona i izostane.
Nudimo vam uslugu kadrovskih i administrativnih poslova za vaše poduzeće kojem je to zakonska obveza, a na zadovoljstvo vaših radnika.
Minimalno trajanje godišnjeg odmora u Republici Hrvatskoj
Trajanje godišnjeg odmora pojedinog radnika može biti određeno pojedinačnim ugovorom o radu radnika, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili Zakonom o radu. Ako trajanje nije određeno u ugovoru o radu ili nije isto moguće izračunati temeljem odredbi kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu poslodavca, tada se primjenjuju odredbe Zakona o radu. Sukladno članku 77. Zakona o radu radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Četiri tjedna godišnjeg odmora predstavlja minimalno trajanje godišnjeg odmora u Republici Hrvatskoj i primjenjuje se na sve radnike. Četiri tjedna godišnjeg odmora znači 20 radnih dana za radnike koji rade 5 dana u tjednu, dok za radnike koji rade 6 dana u tjednu četiri tjedna godišnjeg odmora znači 24 radna dana. Pravo na godišnji odmor pravo svakog radnika te je ostvarivanje prava na godišnji odmor poslodavac obvezan osigurati svakom radniku.
Može li poslodavac radniku 'uzeti' godišnji odmor?
U slučaju da poslodavac ne omogući radniku korištenje godišnjeg odmora, radnik takvog poslodavca može tužiti za naknadu štete te prijaviti nadležnom inspektoratu radi kršenja propisa iz Zakona o radu. Međutim, raspored godišnjih odmora za radnike utvrđuje poslodavac sukladno članku 85., stavak 1. Zakona o radu. To znači da radnik ne može sam sebi odrediti raspored godišnjeg odmora kroz kalendarsku godinu. Pri određivanju rasporeda godišnjih odmora radnika poslodavac mora radniku najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja, a pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
Računaju li se subota i nedjelja u godišnji odmor?
Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno da radi 6 dana u tjednu tada se subota računa kao dan godišnjeg odmora. Ako je radno vrijeme radnika 5 dana u tjednu (najčešće od ponedjeljka do petka) tada se niti subota niti nedjelja ne računaju u godišnji odmor. U svakom slučaju ne mogu se svih 7 dana u tjednu računati kao godišnji odmor.
Kada poslodavac treba donijeti odluku o korištenju godišnjih odmora?
Odluke o korištenju godišnjeg odmora ne moraju biti donesene za sve radnike na isti dan. Ono što je obvezno je da se odluka o korištenju godišnjeg odmora donese najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora pojedinog radnika.
Uvjeti za prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje najmanje pravo na godišnji odmor iskoristiti dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju od dužeg vremena dva tjedna (čl. 83. ZR-a). Dakle, moguć je dogovor radnika i poslodavca da taj minimalni dio godišnjeg odmora, koji radnik mora iskoristiti u tekućoj godini, ne bude dva tjedna, već više ili manje od toga. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ZR-a (dio godišnjeg odmora povrh dva tjedna) radnik može prenijeti i iskoristiti.